Inovativni markeri terapijskog odgovora kod mentalnih poremećaja (voditelj skupine: Neven Henigsberg)

Ovaj dio programa je nastavak duge i produktivne interdisciplinarne i međunarodne suradnje na istraživanju genetskih determinanti koje modificiraju početak i tijek mentalnih poremećaja, te na identifikaciji biomarkera terapijskog ishoda. Ta je suradnja započela 2006. kad je skupina Nevena Henigsberga postala dio velikog europskog FP6 projekta u suradnji s Institute of Psychiatry–King's College London (Peter McGuffin) s desetak drugih inozemnih partnera. To je trenutno najveći EU projekt usmjeren na analizu genomskih markera terapijskog odgovora u depresiji, a posljednjih godina istraživanje je prošireno i uporabom neuroimaging tehnika. Ovo je također dodatna razrada kompetitivnog HRZZprojekta koji je nedavno dobio Neven Henigsberg (Multimodal approach to treatment and long-term follow-up of effects of depression by using MRI). Svi profesionalni i tehnički uvjeti za provedbu istraživanja već postoje u HIIM-u i u drugim ustanovama uključenim u mrežu Centra. Glavni pristup se temelji na neuroimaging/genetičkim metodama, kako je opisano u našim radovima objavljenim u vodećim svjetskim časopisima (za pojedinosti, vidi CV N. Henigsberga i njegov popis radova). Mreža istraživačkih skupina u sklopu ovog ZCI sastoji se od istraživača u: a) HIIM-u (Henigsberg, Hrabač), b) Poliklinici Neuron (Petra Kalember), c) KBC Zagreb (Marko Radoš, Milan Radoš, Darko Marčinko), d) Kliničkoj bolnici Dubrava (Anđelko Vidović) i e) Psihijatrijskoj bolnici Vrapče (Vlado Jukić). Prepoznavanje, o vremenu ovisnih, neurobioloških promjena u mozgu in vivo je ključno u razjašnjavanju uzroka i longitudinalnog tijeka mentalnih poremećaja. Prepoznavanje regionalno-specifičnih biokemijskih obrazaca i obrazaca funkcionalne povezanosti mozga u izravnoj je vezi s neurobiološkim mehanizmima koji su u podlozi promjena u mozgu koje se fenotipski ispoljavaju i neprecizno klasificiraju u određene dijagnostičke kategorije psihijatrijskih poremećaja. Naše istraživanje pokazalo je da, iako je genetski čimbenik u razvoju i liječenju depresije uveliko istraživan, genetski faktor promatran izolirano slab je pretkazatelj terapijskog odgovora u depresiji. Gledajući šire, genetski utjecaj nije niti pouzdan pretkazatelj nuspojava te se čak ni u velikom uzorku farmakokinetski determinirane nuspojave nisu uspjele objasniti genotipom P450 niti koncentracijom lijeka u serumu. Biokemijske i mikrostrukturane promjene te promjene funkcionalne povezanosti mozga nakon izloženosti psihoaktivnim lijekovima ne čine se povezane s pojedinom skupinom, nego vjerojatnije s podskupinom lijeka, a moguće je čak da su velikoj mjeri ovisni o pojedinoj supstanci sa specifičnim mehanizmom djelovanja i u vezi su i s drugim sistemskim, o stanju ovisnim varijablama. Naše je istraživanje pokazalo da povećanje neuronalne gustoće nakon terapije, primijećeno na spektroskopiji magnetskom rezonancom, može biti povezano za određenu supstancu u monoterapiji, kao što se pokazalo u shizofrenijii u depresiji. Više od 10% varijance na individualnoj razini terapijskog ishoda u depresiji moguće je objasniti isključivo interakcijom lijeka i sistemskog upalnogmarkera (CRP). Našim ćemo pristupom, prepoznavanjem međuovisnosti genetskih i okolinskih faktora, analizirati strukturne i vremenske promjene u mozgu u odnosu na multiaksijalnu ekspresiju psihometrijskih i psihopatoloških promjena putem sljedećih istraživanja: 1. Genetski, biokemijski i markeri funkcijske povezanosti mozga u prepoznavanju ranog terapijskog odgovora kod mentalnih poremećaja in vivo(u suradnji s Markom Radošem, Majom Bajs Janović i studentima poslijediplomskog studija)
2. Kognitivni, emocionalni i perceptivni korelati posredovani acetilkolinom u učinkovitosti terapije mentalnih poremećaja (Mirna Kostović ) 3. Oksidativni stres/hipoksija u nastanku i tijeku mentalnih poremećaja (u suradnji s Anđelkom Vidovićem, Viktorijom Erdeljić-Turk, Darkom Marčinkom, Helenom Šarac, Zrnkom Kovačić-Petrović, studentima poslijediplomskog studija) 4. Epidemiološke, etičke i socioekonomske posljedice prepoznavanja markera ranog terapijskog odgovora u liječenju mentalnih poremećaja (u suradnji s Vladom Jukićem, Mladenom Lončarom)